Obilježena 23. godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Polaganjem cvijeća na mezar prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, u ponedjeljak je na Šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu obilježena 23. godišnjica njegove smrti, javlja Anadolu

"Alija nam je ostavio obavezu da branimo ono što je najbolja generacija koja je vodila Bosnu i Hercegovinu izborila. Jer jednom u 500 godina desi se onih pet godina u kojima je ispravljena kičma Bošnjacima, u kojima je vraćena državnost Bosne i Hercegovine, napravljena vojska i diplomatska mreža u nemogućim uslovima blokade", kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i sin rahmetli predsjednika.

Govoreći o tome koliko je današnja Bosna i Hercegovina blizu države kakvu je zamišljao njegov otac, Izetbegović je ocijenio "da svi znamo da to nije perfektno rješenje, niti u postignutom Dejtonu, niti u postdejtonskom vremenu".

"Ali mislim da idemo ka onome što je jedna normalna država, kakvu su rahmetli Alija Izetbegović i njegovi suborci željeli i za kakvu su se borili. Trend je takav, krećemo se u tom smjeru, ali vrlo sporo", dodao je Izetbegović.

O liku i djelu Alije Izetbegovića govorio je i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je kazao da je "iza njega ostala cjelovita i demokratska Bosna i Hercegovina, za koju se, naravno, trebamo i dalje boriti".

"Alija Izetbegović je najznačajnija ličnost u modernoj historiji Bosne i Hercegovine i uvijek ćemo mu odavati poštovanje i sjećati se njegovog djela", rekao je Džaferović.

Mišljenja je da su dvije riječi obilježile Izetbegovićev život - sloboda i Bosna.

"Cijeli život se borio za slobodu i za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu."

Naglasio je da generacije koje dolaze dobro trebaju izučavati djelo rahmetli Izetbegovića.

"Generacije koje su došle i koje dolaze poslije njega, i poslije svih nas, trebaju dobro izučavati djelo rahmetli Alije Izetbegovića, njegovo pisano djelo i njegove poruke. Danas je Bosna i Hercegovina u nekoj vrsti krizne situacije i uvijek se trebamo pitati kako bi u datom trenutku postupio rahmetli Alija Izetbegović. To je za mene ključna stvar kada govorimo o rahmetli predsjedniku", dodao je Džaferović.

Na današnji dan 2003. godine preminuo je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Umro je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.