Muslimanska hidžretska Nova godina počela je danas
Danas je počela muslimanska hidžretska 1447. godina.
Seoba posljednjeg proroka, hazreti Muhameda, i njegovih ashaba iz Meke u Medinu prije 1447 godina prihvata se kao početak islamskog kalendara.
Post u prvom mjesecu islamske godine, muharemu, kuhanje i dijeljenje ašure, te obilježavanje unuka hazreti Muhameda, hazreti Huseina, i onih koji su poginuli u Karbali, spadaju među važne tradicije islamskih društava.
Dan ašure obilježit će se u subotu, 5. jula, što pada 10. dana prvog mjeseca islamske godine, muharema.
Predsjednik za vjerska pitanja Ali Erbaş čestitao je islamsku Novu godinu u poruci koju je objavio.
Erbaş je u svojoj poruci koju je objavio povodom početka islamske Nove godine naveo da je četvrtak, 26. juni, 1447. godišnjica islamskog kalendara, koji se zasniva na seobi proroka iz Meke u Medinu.
Želeći da nova godina donese mir, spokoj i obilje za cijelo čovječanstvo, Erbaş je izjavio da je migracija ideal izgradnje nove osobe, društva i civilizacije.
Ističući da je vrijeme jedinstven blagoslov i vrijedno povjerenje, Erbaş je primijetio sljedeće:
"Svemogući Bog skreće pažnju na nepopravljivu vrijednost ovog jedinstvenog blagoslova zaklinjući se na vrijeme u Kur'anu. Ovi dani kada kalendari pokazuju novu godinu nude nam priliku da preispitamo značenje i važnost vremena, da ga ispravno percipiramo i da ga procijenimo na najbolji način planirajući ga efikasno. To stvara svijest o vremenu i pruža horizont za učenje iz prošlosti i izgradnju bolje budućnosti."
"Hidžra je ime novog početka"
Erbaş, koji je izjavio da nova godina islamskog kalendara, koja se danas obilježava, podsjeća na događaj hidžre, koji je bio jedna od prekretnica u islamskoj historiji, nastavio je sljedeće:
"Hidžra, koja je promijenila sudbinu čovječanstva i tok historije u smislu njenih uzroka i posljedica, ime je novog početka koji je obasjao mračno doba svjetlošću objave. To je ime velike žrtve podnesene radi življenja i održavanja principa i vrijednosti islama. Zaista, prije 1447 godina, Allahov Poslanik i prvi muslimani koji su ga slijedili, koji su bili izloženi nezamislivoj okrutnosti, mučenju i patnji od strane mnogobošca, odrekli su se sve svoje imovine u Meki, gdje im nije bilo dato pravo na život, i krenuli ka nadi. Svoju borbu za opstanak, koju su dali kako bi uspostavili novi svijet i održali pravdu na osnovu vjerovanja u monoteizam, hidžrom su podigli u novu dimenziju."
Erbaş je izjavio da je događaj migracije bio najveći pokazatelj muslimanske pokornosti Allahu, odanosti Poslaniku i odlučnosti da žive po islamu.
Erbaş je primijetio sljedeće:
"U srži njihove migracije leži ideal izgradnje nove osobe, društva i civilizacije. Odlučnost i odlučnost koju su pokazali za ovaj veliki ideal transformirali su Jathrib u Medinu za kratko vrijeme i tamo izgradili jedinstvenu civilizaciju u kojoj su pravda, milosrđe, ljudsko dostojanstvo, temeljna prava i slobode zagarantovani. Stoga će čitanje i razumijevanje ovog velikog događaja, koji se prihvata kao početak hidžretskog kalendara, iz ove perspektive usaditi u nas odlučnost i riješenost u borbi protiv zala koja danas okružuju svijet i otvoriti nove horizonte u smislu izgradnje bolje budućnosti."
