Udruženja žrtava genocida oštro kritikovala presudu u Beogradu bivšem komandantu Drinskog korpusa VR

Udruženja žrtava genocida insistiraju da pravosuđe Bosne i Hercegovine ustraje na domaćoj optužnici protiv bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenka Živanovića kojeg je sud u Beogradu oslobodio optužbi za ratne zločine u Srebrenici 1990-ih, javlja Anadolu.

Sud je u prvostepenoj presudi zaključio da Živanović, iako je kao komandant izdavao naređenja jedinicama VRS-a, nije naredio prisilno iseljavanje bošnjačkog stanovništva već borbene aktivnosti protiv neprijateljskih snaga.

"Nadamo se da pravosuđe BiH neće odustati od svoje optužnice koja se i pravno razlikuje od optužnice tužilaštva Srbije, te da će ustrajati na progonu Milenka Živanovića, ali i ostalih koji su utočište pronašli u zemlji koju je Međunarodni Sud u Hagu okvalifikovao kao agresora na Bosnu i Hercegovinu“, poručili su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

Uputivši oštre kritike na presudu izrečenu u ponedjeljak, dodaju kako je pravosuđe Srbije "u rekordnom roku" od četiri godine podiglo optužnicu i donijelo oslobađajuću presudu.

“Srbija još jednom pokazuje da za nju ne vrijede nikakva pravila, pa ni standardi, već isključivo ponižavanje žrtava u BiH, ali i države BiH“, navodi se u saopćenju.

Iz udruženja žrtava navode da Srbija “u inat svima“ oslobađa još jednog odgovornog za monstruozne zločine u Srebrenici i to “potpuno izvan svih pravnih normi i uprkos enormnim dokazima, pa i onima koje je Haški Tribunal ustupio“.

Tužilaštvo u Beogradu, koje je tražilo zakonski minimum od pet godina zatvora, najavilo je žalbu na presudu.

Živanovića je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije optužilo po više tačaka, uključujući naređenja iz novembra 1992. i marta 1995. u kojima se, prema navodima optužnice, poziva na stvaranje uslova nepodnošljivih za život civilnog stanovništva u Srebrenici, Žepi i okolini, kako bi bili prisiljeni na iseljavanje. Jedna od tačaka optužnice odnosila se i na njegovo naređenje iz jula 1995. za obezbjeđivanje autobusa za evakuaciju civila iz enklave.

Nevladine organizacije, uključujući Fond za humanitarno pravo, kritikovali su rad Tužilaštva, ističući da nisu dostavljeni dovoljni dokazi o posljedicama naređenja koje je Živanović potpisivao. Prema njihovom tumačenju, time je odbrani omogućeno da preuzme kontrolu nad tokom suđenja.

Živanović se tokom procesa branio sa slobode.

Optužnica protiv Živanovića podignuta je u Srbiji krajem 2021. godine, nedugo nakon što ga je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužilo za zločin protiv čovječnosti. BiH ga tereti za organizovanje blokade enklave Srebrenica, naređivanje artiljerijskih napada, prisilne deportacije i transport zarobljenih muškaraca i dječaka, od kojih su mnogi kasnije ubijeni.

Iako su međunarodni i regionalni sudovi zločin u Srebrenici okarakterisali kao genocid, Srbija to pravno ne priznaje, a Živanović je jedan u nizu osumnjičenih koji nisu dostupni pravosuđu BiH, jer Srbija ne izručuje svoje državljane.

U Beogradu se vodi još jedan proces vezan za Srebrenicu, suđenje osmorici pripadnika Specijalne brigade policije RS zbog ubistva 1.313 bošnjačkih civila u hangaru u Kravici, koje traje od 2016. i još je u fazi dokaznog postupka.