Šef NATO-a pozvao na ubrzanje proizvodnje u oblasti odbrane na forumu u Ankari

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pozvao je u utorak saveznike i kompanije iz oblasti odbrambene industrije da ubrzaju proizvodnju i industrijsku saradnju, poručivši da Savez mora pretvoriti povećana vojna izdvajanja u konkretne sposobnosti.

Obraćajući se na NATO Forumu odbrambene industrije održanom na marginama samita Saveza u Ankari, Rutte je rekao da vlade, oružane snage i industrija moraju zajednički djelovati kako bi NATO ostao spreman za sve složenije sigurnosno okruženje.

Koristeći analogiju iz fudbala, Rutte je kazao da uspješni timovi ne zavise samo od zvijezda na terenu, već i od šire strukture podrške, uporedivši takav način funkcioniranja s odnosom NATO-a, vlada, vojski i odbrambene industrije.

On je rekao da su saveznici već počeli provoditi obaveze preuzete na prošlogodišnjem samitu kroz povećanje izdvajanja za odbranu i širenje industrijske proizvodnje.

Prema njegovim riječima, evropski saveznici i Kanada povećali su prošle godine izdvajanja za odbranu za gotovo 20 posto, odnosno dodatnih 139 milijardi dolara, dok se očekuje da će ukupno povećanje u 2025. i 2026. godini iznositi 258 milijardi dolara.

“Novac je tu i dolazi ga još mnogo više“, rekao je Rutte.

Dodao je da su vlade i industrija tokom protekle godine uložile 37 milijardi dolara u jačanje odbrambene industrijske baze Saveza, proširujući fabrike, proizvodne linije i kapacitete.

Rutte je također objavio da su tokom foruma potpisani novi odbrambeni ugovori vrijedni desetine milijardi dolara, koji obuhvataju sisteme protivzračne odbrane, udarne sposobnosti, satelitske komunikacije, municiju, bespilotne letjelice i sisteme za borbu protiv dronova.

Dodao je da se očekuje da će NATO do naredne godine imati kapacitet za proizvodnju oko četiri miliona artiljerijskih granata godišnje, što je gotovo dvostruko više od trenutne proizvodnje.

Upozoravajući da NATO ne smije gubiti vrijeme, Rutte je ukazao na vojno jačanje Rusije, širenje kineskih oružanih snaga i nuklearnih kapaciteta, razvoj naoružanja Sjeverne Koreje i njenu vojnu podršku Rusiji, kao i širu saradnju tih zemalja.

Kazao je i da su nedavne američke vojne aktivnosti značajno oslabile iranske nuklearne i balističke raketne programe, ali je naglasio da Savez mora ostati oprezan.

Rutte je pozvao vlade da pojednostave procedure nabavke, ulažu u dugoročne proizvodne kapacitete i jačaju energetske zalihe, kvalifikovanu radnu snagu i sigurne lance snabdijevanja, dok je kompanije iz odbrambenog sektora pozvao da povećaju ulaganja kako bi odgovorile na rastuću potražnju.

Dodao je da NATO prvi put javno objavljuje objedinjene zahtjeve za sposobnosti Saveza kako bi industriji pomogao da uskladi proizvodnju s vojnim potrebama.

Potrebna veća ulaganja saveznika u odbranu

Ministar odbrane Republike Turske Yasar Guler rekao je da aktuelno sigurnosno okruženje pokazuje kako je snažna odbrambena industrija ključna za zaštitu nacionalnog suvereniteta i jačanje kolektivnog odvraćanja NATO-a.

On je kazao da je rat u Ukrajini pokazao potrebu za većom proizvodnjom municije, dronova, sistema protivzračne i protivraketne odbrane, kao i za vojnim inovacijama.

Dodao je da su nedavna dešavanja oko Hormuškog moreuza pokazala važnost sigurnih lanaca snabdijevanja i transportnih pravaca.

“Osnovno pitanje za sve nas jeste: Koliko brzo možemo naše obaveze pretvoriti u stvarne sposobnosti?“, rekao je Guler.

Istakao je da je jedan od glavnih ciljeva samita u Ankari osigurati da saveznici povećaju ulaganja u odbranu, ispune nove ciljeve sposobnosti i izgrade snažniju, inovativniju i otporniju transatlantsku odbrambenu industrijsku bazu.

Govoreći o turskoj odbrambenoj industriji, Guler je rekao da je Turska značajno proširila domaću proizvodnju i inženjerske kapacitete u oblastima kopnenih, pomorskih i zračnih sistema, bespilotnih letjelica, elektronskog ratovanja i tehnologija protivzračne odbrane.

Kao primjere je naveo istovremenu izgradnju desetina vojnih brodova u turskim brodogradilištima, serijsku proizvodnju glavnog borbenog tenka Altay, razvoj borbenog aviona pete generacije Kaan i povećanje proizvodnje artiljerijske municije kalibra 155 milimetara.

Guler je istakao i nova ulaganja kompanije Roketsan u rakete i municiju, kao i napredne tehnologije koje razvijaju ASELSAN i HAVELSAN, uključujući radare, komunikacijske sisteme, komandno-upravljačke sisteme, softver, simulacije i tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji.

Kazao je da obaveza NATO-a da ulaže pet posto BDP-a u odbranu predstavlja konkretnu potvrdu odlučnosti Saveza da ojača odvraćanje, proširi proizvodnju i brže osigura vojne sposobnosti.

NATO 3.0

Potpredsjednik Turske Cevdet Yilmaz rekao je da samit u Ankari označava početak onoga što je nazvao “NATO 3.0“, uz veći naglasak na podjelu tereta i snažniji doprinos Evrope unutar Saveza.

On je rekao da će naredni izazov za NATO biti osigurati da veća izdvajanja za odbranu budu pretvorena u industrijske kapacitete i operativne sposobnosti.

Yilmaz je naveo da je Turska postala 11. najveći izvoznik odbrambene industrije u svijetu i da se očekuje njen ulazak među deset najvećih u bliskoj budućnosti.

Dodao je da je izvoz proizvoda odbrambene i zrakoplovne industrije tokom protekle godine premašio 11 milijardi dolara, pri čemu je više od polovine bilo usmjereno prema NATO saveznicima i zemljama Evropske unije.

Yilmaz je također pozvao na ukidanje ograničenja koja utiču na trgovinu odbrambenim proizvodima i industrijsku saradnju među saveznicima, ocijenivši da takve prepreke slabe vojnu spremnost NATO-a i kolektivnu sigurnost.

Naglasio je da Turska želi dublju saradnju sa saveznicima ne samo kroz izvoz već i kroz zajedničku proizvodnju, dizajn i razvojne projekte, dodajući da snažnija transatlantska sigurnost zavisi od povezivanja proizvodnih kapaciteta, tehnološkog znanja i operativnog iskustva širom Saveza.