Konjičke trke u BiH: Tradicija koja ponovo živi na hipodromu u Butmiru kod Sarajeva

Konjički sport u Bosni i Hercegovini, uprkos brojnim poteškoćama, održava dugu tradiciju, a entuzijasti i uzgajivači nastoje vratiti nekadašnji značaj konjičkih trka i unaprijediti domaći uzgoj trkaćih konja.

Jedan od njih je Muharem Begzadić iz Ilijaša, član i vlasnik Štale Begzadić, koji je ljubav prema konjima naslijedio od oca i djeda, a prvog konja dobio je kada je imao sedam godina.

"Porodično se bavimo ovim sportom već određeni broj godina. I preci su nam se bavili ovim sportom. Prvog konja sam dobio u sedmoj godini, a prije toga moj otac i moj djed su se bavili konjičkim sportom", kazao je Begzadić.

Govoreći o stanju konjičkog sporta u Bosni i Hercegovini, istakao je da galopske trke, uprkos poteškoćama s kojima se organizatori i uzgajivači suočavaju, imaju značajan potencijal.

"Tradicija konjičkog sporta ovdje je jako duga. A što se tiče konjičkog sporta ili galopskog sporta, prvenstveno u BiH, na zavidnom je nivou uprkos svim nedaćama s kojim se susrećemo. Mi trenutno u BiH imamo minimalno desetak klubova", rekao je Begzadić.

Prema njegovim riječima, konjički klubovi u Krajini imaju nešto bolju podršku, dok se u drugim dijelovima zemlje ona uglavnom oslanja na lokalne nivoe.

Posebna pažnja posvećuje se i razvoju domaćeg uzgoja. Osim galopskih trka engleskih punokrvnih konja, u Bosni i Hercegovini organizuju se i trke arapskih punokrvnjaka, s ciljem unapređenja uzgoja tih životinja.

"Galopske trke nisu samo engleske galopske trke, ustvari galopske trke engleskih punokrvnjaka. Galopske trke u BiH imamo i za grla arapskog porijekla, jer nastojimo pospiješiti domaći uzgoj. Samim tim smo organizovali trke s arapskim punokrvnim konjima domaćeg uzgoja", pojasnio je Begzadić.

Kada je riječ o engleskim punokrvnim konjima, dio njih uzgojen je u Bosni i Hercegovini, ali se kvalitetna grla uglavnom nabavljaju iz inostranstva. Pri izboru konja posebna pažnja posvećuje se genetici, kako bi se osigurala kvalitetna grla za daljnji uzgoj.

Cijene trkaćih konja na aukcijama kreću se od 2.000 do 50.000 eura, a u pojedinim slučajevima dostižu i 100.000 eura, zavisno od želja i mogućnosti kupca.

Trkaći konji zahtijevaju posebnu njegu

Priprema konja za trke podrazumijeva posebnu ishranu, redovan trening, vitaminske dodatke i veterinarski nadzor. Begzadić ističe da se prema trkaćim konjima mora odnositi kao prema sportistima, jer njihova fizička spremnost zavisi od pravilne njege i pažljivo prilagođenog režima.

"Trkaći konji imaju posebni tretman, posebnu ishranu, posebni su preparati koje koriste ove konji. Svaki konj je isto kao jedan sportista, čovjek sportista. Zahtjeva sličan ili isti tretman", kazao je.

Osnovu njihove ishrane čine zob i sijeno, uz koncentrirane dodatke poput briketa, dok se izbor hrane prilagođava potrebama konja i procjeni vlasnika, uzgajivača ili trenera. Važan dio pripreme čine i multivitamini, kao i odgovarajuća veterinarska njega.

Konji uglavnom treniraju jednom dnevno, približno sat vremena, dok im se dodatno omogućavaju lagane šetnje ili boravak u ispustu, što im služi za opuštanje.

"Njima nije potrebno nešto mnogo treninga. Njihovi mišići brzo rastu, brzo stiču kondiciju i najbitnija stvar im je ishrana", rekao je Begzadić.

Početak trkačke karijere zavisi od fizičke i genetske zrelosti konja. Prema pravilima koja se odnose na engleske punokrvnjake, konji s navršene dvije godine mogu dobiti svoju kategoriju i početi učestvovati u trkama, ali odluka o njihovom uključivanju u takmičenja zavisi i od procjene vlasnika ili trenera.

Prepoznavanje potencijala trkaćeg konja, dodaje Begzadić, zahtijeva dugogodišnje iskustvo i poznavanje životinje.

"To je stvar iskustva, stvar osjećaja. To je nešto što ti godinama stičeš. To znanje se ne može imati tako jednostavno u nekom kratkom periodu. Znači, moraš proći, moraš promijeniti konja, moraš živjeti s njima da bi uvidio neke stvari. Samim tim moraš biti dio njih", istakao je.

Jednako važan je i odnos između konja i džokeja. Prema Begzadićevim riječima, džokej mora dobro upoznati konja prije nego što počne raditi s njim, jer uspjeh na stazi zavisi od njihove međusobne usklađenosti.

Povratak trka na hipodrom u Butmiru

Prve konjičke trke u Butmiru kod Sarajeva organizovane su u septembru 1893. godine i ubrzo su postale veliki događaj za Sarajevo ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu, a njihovo ponovno održavanje predstavlja važan korak u nastojanjima da se ovaj sport vrati u sportski život Sarajeva. Utrke su posljednji put održane 2012. godine, ali i uz pomoć mladih ljudi ponovno su prije nekoliko godina vraćene na butmirski hipodrom.

Begzadić je najavio da će u subotu, 24. oktobra, biti organizovan novi trkački dan, ističući značaj ove manifestacije za glavni grad Bosne i Hercegovine, ali i za ljubitelje konjičkog sporta u regionu.

"Ovo je, kao što ste rekli, za Sarajevo najbitnije, pošto je ovo glavni grad naše države Bosne i Hercegovine. I vjerujte da je svima u regionu drago što smo mi te trke vratili ovdje i što se one i dalje održavaju ovdje", kazao je.

Prema njegovim riječima, ovo je četvrta godina otkako su trke vraćene na hipodrom u Butmiru, a njihovu obnovu pokrenuli su entuzijasti koji su željeli da Sarajevo ponovo dobije mjesto za održavanje konjičkih takmičenja.

"Tu su obični ljudi, entuzijasti koji su željeli ovo pokrenuti i da ponovo imamo trke ovdje. Nadam se da će ovo u subotu biti nešto što će biti još na većem nivou nego što je bilo do sada. Jer uključili smo se maksimalno da to ispoštujemo i da to prezentujemo javnosti u najboljem svjetlu“, rekao je Begzadić.

Govoreći o položaju Bosne i Hercegovine u regionalnom konjičkom sportu, naveo je da se zemlja po nivou takmičenja i nagradnim fondovima može porediti sa Srbijom i Hrvatskom, a u određenoj mjeri i Mađarskom.

"Uopšte se ne stidimo po pitanju toga, jer mnogi konji dolaze baš iz tog razloga u Bosnu i Hercegovinu da trče. Izdvajamo mnogo sredstava za nagradni fond", kazao je Begzadić.

Na hipodromu u Butmiru trenutno se nalazi između 17 i 18 konja, a očekuje se dolazak još nekoliko grla, čime bi njihov broj dostigao približno 20. Begzadić ističe da je to značajan napredak u odnosu na početak, kada su na hipodromu imali svega tri ili četiri konja.

Povećanje broja konja i nastavak organizovanja trka, prema njegovim riječima, pokazuju da interes za ovaj sport postoji, a cilj je da se njegova tradicija u Sarajevu nastavi i dodatno razvija.