Eksperti međunarodnih odnosa smatraju da je Istanbul najbolje mjesto za ponovni susret ruske i ukraj

Eksperti međunarodnih odnosa smatraju da je Istanbul najbolje mjesto za ponovni susret ruske i ukrajinske strane u direktnim pregovorima nakon tri godine i da je to rezultat turskih napora da od samog početka postigne pravedan i trajan mir, javlja Anadolu.

Nakon ponude ruskog predsjednika Vladimira Putina za početak bezuvjetnih i direktnih mirovnih pregovora s Ukrajinom, oči javnosti uprte su u pregovore koji bi trebali početi sutra u Istanbulu.

Na Putinovu ponudu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će ruskog lidera čekati u Turskoj.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovio je stav Turske, kojeg je zastupao od početka, te je kazao da je Turska spremna biti domaćin pregovora kako bi se rat okončao pravednim i trajnim mirom.

Neuspjeh pregovora održanih u Istanbulu u aprilu 2022., samo dva mjeseca nakon početka rata u Ukrajini, smatra se propuštenom prilikom.

U ratu koji traje više od tri godine, evropske zemlje su izdvojile milijarde eura za podršku Ukrajini.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump, koji insistira na okončanju rata od preuzimanja dužnosti početkom godine, izostavlja Evropu s dnevnog reda, što izaziva nelagodu u Briselu.

Reporteri AA tražili su mišljenja evropskih stručnjaka o pregovorima koji će se održati u Istanbulu.

Osnivačica i predsjednica Instituta za turske studije u poljskom Krakowu Karolina Wanda Olszowska izjavila je da je temeljna promjena koja se dogodila od razgovora u Istanbulu 2022. godine sve veći pritisak raznih aktera, posebno Sjedinjenih Država, za mirovni sporazum.

“Ono čemu svjedočimo jest kombinacija domaćeg umora i ekonomske napetosti, uz sve veći međunarodni pritisak za okončanje neprijateljstava“, rekla je Olszowska, dodajući da je Rusija značajno oslabljena i vojno i ekonomski i da je to plod sankcija, rata i stradanja.

Olszowska je istakla da Turska održava uravnotežene odnose s Ukrajinom, Evropom i Rusijom od početka rata.

“Iz perspektive Ukrajine i Evropske unije, nema sumnje da je Turska najprikladniji i najpouzdaniji posrednik u ovoj fazi“, rekla je.

- Turska je najbolje moguće mjesto za mirovne pregovore -

“Turska ima potencijal igrati ključno važnu i nužnu ulogu“ rekla je Olszowska, skrećući pozornost na činjenicu da je Turska članica NATO-a i da ima bliske odnose s EU-om.

Olszowska je dodala da je Turska jedan od stupova evropske sigurnosti, ali i da duboko razumije rizike koje predstavlja nadmoćna Rusija.

“Uostalom, Turska je dosljedno protiv ruskog utjecaja u Siriji, Libiji, dijelovima Afrike i crnomorskoj regiji. Štoviše, Turska je više puta podsjetila međunarodnu zajednicu da Krim jest i ostat će dio Ukrajine. Vjerujem da Turska, koja predvodi ove posredničke napore, neće izgubiti iz vida te činjenice. Zato Tursku vidim kao najbolje moguće mjesto za mirovne pregovore. Vjerujem da Ankara može pomoći u okončanju rata ne pod svaku cijenu, već pod uvjetima koji čuvaju suverenitet i neovisnost Ukrajine. Samo takav ishod može osigurati trajnu sigurnost za Tursku, Poljsku i cijelu Evropu“, kazala je.

Izrazila je nadu da će pregovori završiti prekidom vatre.

“Također se nadam da će ovo signalizirati početak niza pregovora koji bi na kraju mogli dovesti do trajnog mira“, zaključila je.

- Istanbul je nakon tri godine ponovno mjesto pregovora -

“Definitivno se slažem da su Turska i Istanbul mjesta gdje se mogu odvijati razgovori“, rekao je i Ondrej Ditrych, viši analitičar za Rusiju i istočno susjedstvo u Institutu za sigurnosne studije (EUISS), think tanku povezanom s Evropskom unijom.

Osvrćući se na pregovore iz 2022., Ditrych je rekao da se time postavlja presedan, ali da još nije poznato u kakvoj će poziciji Rusija ući u pregovore.

Izjavivši da ne misli da je došlo do promjene u stavu Rusije, Ditrych smatra da Rusija možda želi pokazati američkoj administraciji da je to strana koja želi mir, a ne pravi mir.

“Turska vlada i predsjednik Erdogan imaju važnu ulogu. Stoga mislim da je ovo vrlo delikatna igra“, rekao je Ditrych.

“Putinova ponuda za pregovore mogla bi biti jedan od onih taktičkih poteza koji bi mogli dovesti do male i privremene promjene u ruskom stavu. Ali bez stvarnog pritiska, sumnjam da će se ona doista odmaknuti od svog prilično maksimalističkog stava kada je riječ o sukobu u Ukrajini“, dodao je.

Amanda Paul, stručnjakinja za Tursku i Ukrajinu u briselskom think tanku European Policy Center (EPC), također je podsjetila da je predsjednik Erdoğan od prvih dana rata ulagao napore da odigra ulogu u okviru svih međunarodnih napora za pravedno i održivo rješenje za Ukrajinu te da su prvi ozbiljni razgovori održani upravo u Istanbulu.

Ističući da Turska želi biti domaćin pregovora, kao što je to učinila i 2022. godine, Paul je podsjetila da je Putin također opisao razgovore iz 2022. kao svojevrsnu početnu točku ili primjer kakav kraj traži.

Ipak, Paul je skeptična prema stavu Rusije, naglašavajući da vjeruje da su ruski zvaničnici svojom nedavnom retorikom pokazali da žele zauzeti cijeli ukrajinski teritorij te stoga nisu zainteresirani za prekid vatre.

- Rat i pregovori između Rusije i Ukrajine -

U ratu koji je izbio ruskim napadom na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, u velikoj mjeru su anektirane ukrajinske oblasti Donjecka, Luganska, Hersonska i Zaporiška.

Pripajanjem Krima Rusiji 2014. godine, Ukrajina je izgubila kontrolu nad otprilike petinom svog teritorija.

SAD i evropske zemlje pružile su opsežnu ekonomsku i vojnu pomoć Ukrajini, a nametnule su i stroge sankcije Rusiji.

Nakon razgovora u Bjelorusiji, ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine sastali su se i na Diplomatskom forumu u Antaliji 10. marta 2022.