COP31 samit o klimi počinje u Turskoj uslijed poziva na snažnije djelovanje
Razgovori u Antaliji fokusirat će se na smanjenje emisija, finansiranje klime, prelazak sa fosilnih goriva kako se klimatski uticaji intenziviraju
Samit Ujedinjenih nacija o klimi COP31 počinje u ponedjeljak u turskom mediteranskom gradu Antaliji, a vlade su pod sve većim pritiskom da pretvore obećanja o klimatskim promjenama u konkretnu akciju i pojačaju podršku ranjivim zemljama, javlja Anadolu.
Konferencija od 9. do 20. novembra okuplja svjetske lidere, ministre, pregovarače, naučnike i predstavnike civilnog društva kako bi razgovarali o smanjenju emisija, klimatskoj adaptaciji i finansiranju.
Turska predsjedava konferencijom, dok će australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen voditi pregovore.
Samit svjetskih lidera zakazan je za 11. i 12. novembar.
Dok se održava pod temom "COP budućnosti – COP implementacije", samit ima za cilj da prevede klimatske obaveze u mjerljive rezultate.
Akcioni plan Predsjedništva daje prioritet tranziciji i elektrifikaciji čiste energije, nultom otpadu i smanjenju količine metana, gradovima otpornim na klimu, zelenoj industrijalizaciji, sigurnosti hrane i zaštiti okeana i mora.
Ostali prioriteti uključuju mlade i obrazovanje, otporne zdravstvene sisteme i saradnju na klimatskim promjenama, biodiverzitetu i degradaciji zemljišta.
Predloženi ciljevi za 2035. uključuju povećanje udjela električne energije u globalnoj finalnoj potrošnji energije na 35 posto, smanjenje intenziteta korištenja energije u zgradama za najmanje 25 posto i povećanje globalne stope kružne upotrebe materijala na najmanje 15 posto.
Pregovarači su i dalje podijeljeni oko finansiranja zemalja u razvoju i napora da se ubrza prelazak sa fosilnih goriva, nakon neuspjeha COP30 da se dogovori oko mape puta.
Izvještaj o nedostatku emisija za 2026. godinu Programa UN-a za okoliš predviđa globalno zagrijavanje od oko 2,6 stepeni u ovom vijeku čak i ako zemlje u potpunosti ispune svoje klimatske obaveze, što je znatno iznad temperaturnih ciljeva iz Pariskog sporazuma.
U izvještaju se također procjenjuje da će zemljama u razvoju trebati oko 305 milijardi dolara (273,55 milijardi eura) godišnje za klimatsku adaptaciju do 2035. godine, u poređenju sa međunarodnim javnim finansiranjem adaptacije od 28,2 do 31,7 milijardi dolara (25,29 do 28,44 milijarde eura) 2024. godine.
Samit je uslijedio nakon godine koju su obilježile razorne poplave, smrtonosni toplotni talasi i dugotrajne suše, sve intenzivniji pozivi za brže smanjenje emisija i veću finansijsku podršku.
