Bećirović u Briselu pozvao na dugoročno prisustvo NATO snaga u BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović ukazao je u utorak u Briselu na značaj proaktivnog djelovanja NATO-a u BiH, pozivajući da se osigura dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u BiH, jer bi to bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u zemlji i regionu, javlja Anadolu.

Naglasio je da Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse.

"To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama", poručio je Bećirović u obraćanju članovima Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Briselu.

Rekao je da današnji sastanak, na najvišem nivou, još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina važna za Alijansu i da je veoma važno ubrzati evroatlantski put države.

"Bosna i Hercegovina i NATO su nerazdvojno povezani. NATO je uspostavio i očuvao mir u Bosni i Hercegovini. Građani i narodi Bosne i Hercegovine su trajno zahvalni NATO-u", naglasio je Bećirović.

Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneks 1-A, jasno propisana uloga NATO-a. Prema ovom međunarodnom sporazumu, NATO ima mandat i dužnost, kada je to potrebno, uspostaviti svoje snage s ciljem zaštite mira i države Bosne i Hercegovine.

"Od izuzetnog je značaja pristup Alijanse koji podrazumijeva da se sigurnost Bosne Hercegovine inkorporira u sigurnost NATO-a, kao i važnost zajedničkog djelovanja na snaženju odbrambenih sposobnosti Bosne i Hercegovine", rekao je član Predsjedništva BiH, pozdravljajući odluku NATO-a da razvije novi paket izgradnje odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu.

"Paket uključuje projekte koji su veoma važni za jačanje odbrambenih sposobnosti, otpornosti i interoperabilnosti sa NATO-om", pojasnio je.

Podsjetio je i da je BiH usvojila sve ključne zakonske, strateške i druge dokumente u oblasti odbrane i sigurnosti u kojima se jasno kaže da je cilj postati članicom NATO-a.

"Sve dok ne budu promijenjeni navedeni zakoni i dokumenti, oni moraju biti provođeni i obavezujući su za sve. Podsjećam, njih su jednoglasno usvojili državni organi i to glasovima i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata, i Ostalih", rekao je Bećirović.

Član Predsjedništva BiH je podsjetio i da je na putu prema punopravnom članstvu u NATO-u, Bosna i Hercegovina postigla konkretne rezultate.

Između ostalog, državni organi vlasti su usvojili pet godišnjih programa reformi Bosne i Hercegovine, koji su dostavljeni u Brisel, a šesti je u pripremi, usaglasili s NATO-om Individualni prilagođeni partnerski program za period 2025. – 2028., usvojili više od 70 odluka iz oblasti odbrane na sjednicama Predsjedništva BiH u posljednje dvije godine, te su deklarirali i evaluirali Bataljonsku borbenu grupu lake pješadije OSBiH, koja je uspješno ocijenjena od NATO-a.

- Napad na ustavni poredak

"Nažalost, rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) je početkom marta ove godine brutalno napalo ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, rukovodstvo ovog entiteta već godinama podriva Dejtonski mirovni sporazum i otvoreno radi protiv evroatlantskih intergracija Bosne i Hercegovine", poručio je Bećirović.

Naveo je da su nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine (Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH), u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, usvojile odgovarajuće mjere i odluke kojima su nelegalni akti bh. entiteta RS stavljeni van pravne snage.

Milorad Dodik je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog napada na ustavni poredak države. Zbog negiranja sudskih odluka i nastavka antiustavnog djelovanja, Sud BiH je, u skladu s zakonom, raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, podsjetio je.

"Imajući u vidu ove činjenice, navedeni čelnici bh. entiteta RS više nisu relevantni sagovornici, oni su predmet pravosuđa", poručio je, navodeći da postoje brojni zajednički interesi Bosne i Hercegovine i NATO-a da naša država što prije postane članica Alijanse.

Između ostalog, naveo je da su NATO i EU put Bosne i Hercegovine komplementarni, a sigurnosni i vojni razlozi ogledaju se u činjenici da bi bilo puno efikasnije integrirati Bosnu i Hercegovinu u NATO, nego raspoređivati NATO snage da uspostavljaju mir i sigurnost u državi i regiji.

"Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u je najbolje rješenje u smislu osiguranja kvalitetnog sigurnosnog okruženja", naglasio je Bećirović.

Smatra da bi Bosna i Hercegovina kao članica NATO-a učvrstila svoj demokratski put i razvoj, a ulazak u NATO bi ojačao i regionalnu saradnju, jer dobrosusjedski odnosi pridonose smanjenju sigurnosnih prijetnji.

"Članstvo u NATO-u stvara pretpostavke za ekonomsku stabilnost i rast stranih ulaganja", istakao je Bećirović, iznoseći i nekoliko konkretnih prijedloga.

"Smatram da je izuzetno važno da NATO proaktivno djeluje u Bosni i Hercegovini, uključujući i mjere odvraćanja. Veoma je važno osigurati dugoročno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni i Hercegovini. To bi bila najbolja prevencija narušavanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji", poručio je.

Naglasio je da je nužno imati spreman odgovor NATO-a u slučaju da se u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto i spriječi produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

"Bosnu i Hercegovinu treba još čvršće institucionalno inkorporirati u sigurnosni okvir Alijanse. To podrazumijeva pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, usvajanje strateškog koncepta kojim se pojačavaju sigurnosne garancije za Bosnu i Hercegovinu, te razvijanje konkretnih planova političkog i vojnog djelovanja u kriznim situacijama", rekao je Bećirović.

Predložio je usvajanje zajedničke mape djelovanja, s ciljem da Bosna i Hercegovina bude što prije pozvana u članstvo NATO-a.

- Put BiH ka članstvu u NATO-u

Put Bosne i Hercegovine ka članstvu u NATO-u počeo još 2001. godine, donošenjem Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini BiH, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.

Zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je dostavila 2009., a NAC je 2018. pozvao BiH da učestvuje u MAP-u. Naredne 2019. sačinjen je i dostavljen prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

BiH je dosad učestvovala u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, te više misija UN-a i vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu.