Plenković: Rusija ne pokazuje znakove da će zaustaviti rat u Ukrajini
Hrvatski premijer u Bledu ocijenio da Moskva djeluje sve odlučnije u nastavku agresije i da Evropa mora povećati ulaganja u odbranu
Rusija ne pokazuje znakove da će zaustaviti rat u Ukrajini, već djeluje sve odlučnije u nastavku agresije, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković u slovenskom Bledu.
„Nažalost, uz svu svoju dobru volju, znanje o Ukrajini i česte kontakte s ukrajinskim vodstvom, trenutno ne vidim da će Rusija zaustaviti svoju agresivnu politiku“, rekao je Plenković na panelu „Kako konvergirajuće ekonomije stvaraju globalne prvake“ u okviru Bledske škole menadžmenta (IEDC).
„Upravo suprotno, Rusija djeluje sve asertivnije u tome da nastavi svoju četiri i po godine dugu agresiju“, kazao je hrvatski premijer.
Plenković je govorio i o perspektivi proširenja Evropske unije, ocijenivši da se raspoloženje prema proširenju unutar Unije promijenilo te da je Ukrajina među zemljama koje „kucaju na vrata“ EU-a.
Prema njegovim riječima, Kijev je ubrzao reformski proces, ali u Vijeću EU-a i dalje postoji određena suzdržanost kada je riječ o brzini tog procesa i mogućnosti da Ukrajina postane punopravna članica.
Plenković je rekao da unutar EU-a postoji ideja da Ukrajina dobije poseban status, umjesto punopravnog članstva.
Dio evropskih zemalja smatra da bi članstvo Ukrajine, zemlje s oko 40 miliona stanovnika koja bi ulaskom postala teritorijalno najveća članica EU-a, predstavljalo veliki izazov za evropski budžet, poljoprivrednu politiku i mehanizme odlučivanja.
Pojedine države također smatraju da Kijev mora dodatno napredovati u oblastima poput borbe protiv korupcije, smanjenja utjecaja oligarha, transparentnosti i reforme pravosuđa. Zbog toga se razmatraju i prijelazni periodi za pojedine oblasti, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku.
Plenković se osvrnuo i na odluku članica NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), od čega bi 3,5 posto bilo namijenjeno direktnim vojnim izdacima, a 1,5 posto infrastrukturi dvostruke namjene, poput saobraćajnih koridora.
Ta odluka donesena je „više zbog Putinove agresije nad Ukrajinom nego zbog pritiska iz SAD-a“, rekao je Plenković.
Istaknuo je da se u Evropi pitanje sigurnosti ranije uglavnom uzimalo zdravo za gotovo, ali da sada među evropskim liderima prevladava stav da se takav pristup mora promijeniti i da je potrebno snažnije ulagati u odbrambene sposobnosti.


