Plenković: Rusija ne pokazuje znakove da će zaustaviti rat u Ukrajini

Hrvatski premijer u Bledu ocijenio da Moskva djeluje sve odlučnije u nastavku agresije i da Evropa mora povećati ulaganja u odbranu

BHSC Yayın: 31 Ağustos 2026 - Pazartesi - Güncelleme: 31.08.2026 15:12:00
Editör -
Okuma Süresi: 3 dk.
Google News

Rusija ne pokazuje znakove da će zaustaviti rat u Ukrajini, već djeluje sve odlučnije u nastavku agresije, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković u slovenskom Bledu.

„Nažalost, uz svu svoju dobru volju, znanje o Ukrajini i česte kontakte s ukrajinskim vodstvom, trenutno ne vidim da će Rusija zaustaviti svoju agresivnu politiku“, rekao je Plenković na panelu „Kako konvergirajuće ekonomije stvaraju globalne prvake“ u okviru Bledske škole menadžmenta (IEDC).

„Upravo suprotno, Rusija djeluje sve asertivnije u tome da nastavi svoju četiri i po godine dugu agresiju“, kazao je hrvatski premijer.

Plenković je govorio i o perspektivi proširenja Evropske unije, ocijenivši da se raspoloženje prema proširenju unutar Unije promijenilo te da je Ukrajina među zemljama koje „kucaju na vrata“ EU-a.

Prema njegovim riječima, Kijev je ubrzao reformski proces, ali u Vijeću EU-a i dalje postoji određena suzdržanost kada je riječ o brzini tog procesa i mogućnosti da Ukrajina postane punopravna članica.

Plenković je rekao da unutar EU-a postoji ideja da Ukrajina dobije poseban status, umjesto punopravnog članstva.

Dio evropskih zemalja smatra da bi članstvo Ukrajine, zemlje s oko 40 miliona stanovnika koja bi ulaskom postala teritorijalno najveća članica EU-a, predstavljalo veliki izazov za evropski budžet, poljoprivrednu politiku i mehanizme odlučivanja.

Pojedine države također smatraju da Kijev mora dodatno napredovati u oblastima poput borbe protiv korupcije, smanjenja utjecaja oligarha, transparentnosti i reforme pravosuđa. Zbog toga se razmatraju i prijelazni periodi za pojedine oblasti, uključujući Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Plenković se osvrnuo i na odluku članica NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), od čega bi 3,5 posto bilo namijenjeno direktnim vojnim izdacima, a 1,5 posto infrastrukturi dvostruke namjene, poput saobraćajnih koridora.

Ta odluka donesena je „više zbog Putinove agresije nad Ukrajinom nego zbog pritiska iz SAD-a“, rekao je Plenković.

Istaknuo je da se u Evropi pitanje sigurnosti ranije uglavnom uzimalo zdravo za gotovo, ali da sada među evropskim liderima prevladava stav da se takav pristup mora promijeniti i da je potrebno snažnije ulagati u odbrambene sposobnosti.

Yorumlar (0)
Suç teşkil edecek, yasadışı, tehditkar, rahatsız edici, hakaret ve küfür içeren, aşağılayıcı, küçük düşürücü, kaba, müstehcen, ahlaka aykırı, kişilik haklarına zarar verici ya da benzeri niteliklerde içeriklerden doğan her türlü mali, hukuki, cezai, idari sorumluluk içeriği gönderen Üye/Üyeler’e aittir.