Krenuo "Marš mira": Hiljade ljudi odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici

Više od 6.000 ljudi krenulo je jutros iz Nezuka, kod Sapne, put Potočara kako bi odali počast hiljadama ubijenih muškaraca i dječaka u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, javlja Anadolu.

U naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani prije 30 godina pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzle ili Kladnja. Preživjeli genocida u Srebrenici i ove godine su bili na čelu kolone "Marša mira".

Učesnici "Marša mira" bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.

"​​​​​​​Marš mira" se organizuje 21. put u okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Na ovogodišnji "Marš mira" iz Bosanske Krupe stigla je grupa od više od 130 ljudi.

Među njima je i Ademir Mesić, koji u "Maršu mira" učestvuje 14. put.

"Najteže je svake godine prolaziti trasom kojom su prolazili ti ljudi i slušati šta su proživljavali", ispričao je, navodeći da ono što se čuje na predavanjima o genocidu u Srebrenici nije isto kao proći svim tim područjima kojim su se oni kretali.

"Drugačije je slušati svjedočenja preživjelih", poručio je.

Njegova poruka je "da se ne ponovi", iako se trenutno dešava genocid u Gazi.

"Ovo u Gazi je gore od ovoga što se dešavalo ovdje. Svijetu očito nije bila dovoljna jedna Srebrenica. Mi samo možemo apelovati da to prestane", dodao je.

Na "Maršu mira" učestvuje veliki broj mladih ljudi, a jedan od njih je 16-godišnji Edin Đogaz iz Tuzle.

"Drugi put sam na 'Maršu mira'. Prošle godine mi je najteže bilo na Kameničkom brdu", poručio je.

Na "Maršu mira" drugi put je i 17-godišnja Ajna Trapo iz Travnika.

"Drago mi je da sam dio 'Marša mira'. Ovdje smo da odamo počast ubijenim i da njegujemo kulturu sjećanja na ubijene u genocidu", istakla je.

Njoj je najteži dio trase treći dan pješačenja, kada prolaze zloglasnom "Bukvom" gdje su u zasjedi ubijene hiljade Srebreničana, koje su preko šuma pokušavale doći do slobodne teritorije.

"Dok hodate tim putem kojim su prolazili ubijeni, kroz glavu vam prolaze različite slike, misli...", dodala je poručivši da "se nikada ne zaboravi i ne ponovi Srebrenica".

Hana Malkić (17) je na "Maršu mira" prvi put iako želja dugo postoji.

"Smatram da je ovo najmanje što možemo uraditi", poručila je navodeći da je fizički spremna, a vidjet će kako će to emotivno i psihički podnijeti.

- Marš mira memorijalna manifestacija -

"Marš mira" je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u Srebrenici iz jula 1995. godine.

"Marš mira" ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

​​​​​"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici "Marša mira" dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijeva solidnu fizičku spremnost.

- Sedam žrtava genocida će biti ukopano 11. jula -

Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu 1995, spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.

Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina - Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije.

Posmrtni ostaci žrtava koje će biti sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići, Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih.

Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti za ukop.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine -Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.

- Zločini i presude -

Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Od toga, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora.

Na kaznu doživotnog zatvora za genocid su osuđeni Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, dok su na kaznu od 35 godina zatvora osuđeni Radislav Krstić i Drago Nikolić.

Za druge zločine u Srebrenici MKSJ osudio je 11 osoba.

Sud Bosne i Hercegovine je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 27 osoba na ukupno 446 godina zatvora. Zbog genocida je osuđeno 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, a za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno je 14 osoba na 221 godinu zatvora, objavio je Detektor.ba.

- Pravosuđa Srbije i Hrvatske -

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni" osuđeni zbog ubistava Srebreničana u Trnovu, kraj Sarajeva.

U Hrvatskoj su osuđena dvojica bivših pripadnika "Škorpiona" na po 15 godina zatvora.

Deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. godine u Srebrenici zasad je nedostupno pravosuđu u BiH.